Roman “Dani i godine”

Autobiografski roman “Dani i godine”, u kome Mišević iznosi svoja intimna razmišljanja, objavilo je beogradsko Izdavačko preduzeće “Prosveta”, 1988. godine.

Citati iz romana:

„Ja sam pomalo i mahnit čovjek. Ne mogu se otresti od nekih zamisli koje su često i bezvrijedne, više pretpostavke i varijante, pomoćni sistem za nešto što će doći mnogo kasnije. Ponekad želim da potpuno zamrem od nerada i dosade. Lijepo bi bilo kad bih mogao prestati da mislim – da mi se ovaj ekran iščisti i izbjeli od nepotrebnih slika. (1956)“
R. Mišević, Dani i godine, Prosveta, Beograd, 1988, 51

„Primjećujem da moje uspomene ne pripadaju više samo meni. Priča ih cijela jedna generacija kao svoje. Svi nosimo jedan neveseli pečat na čelu, prepoznajemo se, u pola pogleda, po hodu, po zastajkivanju na nekim crnim tačkama ulice, po pogledu koji nekoga traži i očekuje. Svi smo u nečem zaustavljeni, kao pritjerani strašnim pljuskom u nesigurna skloništa.“
R. Mišević, Dani i godine, Prosveta, Beograd, 1988, 92

„Zbog nekih stvari i duhovnog nasilja koje se vrši u ime avangardizma preskačem mnoga poglavlja o kojima, kao i ostali, mogu kompetentno i sa razumijevanjem da govorim, de bi se vratio osnovnim zahtjevima slike i filozofiji (prije svega) ljudske solidarnosti, svjesne svih mogućnosti uzajamnih uticaja na poslu dobra i pravde. Uvijek se svijet mukotrpno i skromno gradio i razgrađivao „bukom i bijesom“. Ljudski lik je najveće pozorište koje sam ikada vidio. … Humanistička „opterećenja“ odvodila su me ponekad u romantičke sfere (prvi period boravka u Sarajevu). Osjećao sam da pripadam jednoj vrlo određenoj i zaokruženoj kulturi koja je već bila zbijena u čvrste i konzervirane kanone. Oni su se odnosili na sve: ponašanje, govor, način primanja i odbijanja, na zvukove i boju, čak i na smisao ćutanja“.
R. Mišević, Dani i godine, Prosveta, Beograd, 1988, 113

Snimak sa promocije romana “Dani i godine” 26.10.1988. godine


Archives